Сусрет с „натприродним“ као тема фолклорне анегдоте
Сажетак
Рад испитује две фолклорне анегдоте у чијем су фокусу хумористични догађаји везани за одређене локалне личности, а које описују тобожњи сусрет протагониста с натприродним. Испитују се њихове жанровске и поетичке одлике и сагледава однос према демонолошко-митолошком предању на садржинско-формалном и поетичком плану. Уочавају се блискости и тачке дотицаја између два наизглед удаљена прозна жанра, почевши од теме којој сваки од њих приступа на себи својствен начин и у складу са својим поетичким законитостима. Осветљен је однос приповедача према истинитости казивања и одлика оба жанра да транспонују елементе стварности у своје приповедне светове. Сагледавају се начини приповедног обликовања фолклорних анегдота које тематизују наводни човеков сусрет с натприродном силом, при чему се испитују извори комике у конкретним примерима.
Референце
Baskom, Viljem. "Oblici folklora: prozne naracije." Polja, časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja 33. 340 (1987): 224-228.
Bauman, Richard. "The La Have Island General Store: Sociability and Verbal Art in a Nova Scotia Community".The Journal of American Folklore 85. 338 (1972): 330-343. https://doi.org/10.2307/539322
Ben-Amos, Dan. "'Context' in Context". Western Folklore 52(1993): 209-226. https://doi.org/10.2307/1500087
Blache, Martha. "The Anecdote as a Symbolic Expression of the Social and Cultural Milieu of Journalists". Folklore 110 (1999): 49-55. https://doi.org/10.1080/0015587X.1999.9715980
Borland, Katherine. "Community Belonging in Local Character Anecdotes". Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 59. 1 (2022): 23-37. https://doi.org/10.15176/vol59no102
Bošković Stulli, Maja. Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: 1975.
Bratić, Dobrila. Gluvo doba: predstave o noći u narodnoj religiji Srba. Beograd: Plato, 1993.
Čistov, Kiril. "Problem kategorija usmene proze nenarativnog karaktera." Polja, časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja 33. 340 (1987): 234-237.
Degh, Linda. "What is the legend after all?". Contemporary Legend 1, 1991, 11-38.
Đorđević Belić, Smiljana. "Savremena terenska istraživanja tradicijske kulture: demonološko predanje". Savremena srpska folkloristika 1. Ur. Zoja Karanović, Jasmina Jokić. Novi Sad: Filozofski fakultet, 2013, 234-251.
Dundes, Alan. "Tekstura, tekst i kontekst." Folkloristička čitanka. Ur. Marijana Hameršak, Suzana Marjanić. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2010, 91-105
Fon Sidov, Karl. "Kategorije proznog narodnog pesništva." Polja, časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja 33. 340 (1987): 229-231.
Gossman, Lionel. "Anecdote and History". History and Theory 42. 2 (2003):143-168. https://doi.org/10.1111/1468-2303.00237
Ilić [Mandić], Marija. "Folklorna anegdota: između individualnog i kolektivnog." Glasnik Etnografskog instituta SANU 55.1 (2007): 217-232.
https://doi.org/10.2298/GEI0701217I
Miceva, Evgenija. "Anegdota i vic u jednom malom bugarskom gradu." Rad XXXVII kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, Plitvička jezera 1990. Ur. Tomislav Đurić. Zagreb: Društvo folklorista Hrvatske, 1990, 345-348.
Milošević Đorđević, Nada. Od bajke do izreke. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost, 2006.
Morreall, John. Taking Laughter Seriously. New York, Albany: State University of New York Press, 1983.
Oring, Elliott. "Legendry and the Rhetoric of Truth". The Journal of American Folklore 121. 480 (2008): 127-166. https://doi.org/10.1353/jaf.0.0008
Perišić, Igor. Uvod u teorije smeha. Beograd: Službeni glasnik, 2012.
Popović Nikolić, Danijela. Drugi svet. Studije o demonološkim predanjima i tužbalicama. Niš: Filozofski fakultet, 2016.
Rudan, Evelina. "Formule vjerodostojnosti u demonološkim predajama." Predaja: temelji žanra. Ur. Evelina Rudan, Ljiljana Marks. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2018, 279-302.
Rudan, Evelina. Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2016.
Samardžija, Snežana. Oblici usmene proze. Beograd: Službeni glasnik, 2011.
Samardžija, Snežana. Poetika usmenih proznih oblika. Beograd: Službeni glasnik, 1997.
Savić [Milinković], Ana. "Prostor i vreme u demonološko-mitološkim predanjima - savremena terenska istraživanja." Lipar: časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu 23.79 (2022): 45-61. https://doi.org/10.46793/LIPAR79.045S
Savić [Milinković], Ana. "Vitalnost žanra demonološko-mitološkog predanja, kontekst beleženja i odlike usmenog pripovedanja (savremena terenska istraživanja)." Savremena srpska folkloristika 7. Ur. Boško Suvajdžić, Danka Lajić Mihajlović, Danijela Popović Nikolić. Beograd: Udruženje folklorista Srbije, Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"; Kruševac: Narodna biblioteka Kruševac, 2020, 449-468.
Savić, Svenka, Mitro, Veronika. Diskurs viceva. Novi Sad: Futura publikacije, 1998.
Taylor, Archer. "The Anecdote: A Neglected Genre". Medieval Literature and Folklore Studies. Ed. Jerome Mandel, Bruce Rosenberg. New Brunswick: Rutgers University Press, 1970: 223-228.
Tye, Diane. "Local Character Anecdotes: A Nova Scotia Case Study". Western Folklore 48. 3 (1989): 181-199. https://doi.org/10.2307/1499738
Zlatković, Branko. "Usmena narodna anegdota." Književnost i jezik 54. 3-4 (2007): 281-289.

Овај рад је под Creative Commons Aуторство-Nекомерцијално-Без прераде 4.0 Интернационална лиценца.
Аутори који објављују у часопису сагласни су са следећим условима:
- Аутори задржавају своја ауторска права и додељују часопису ексклузивно право првог објављивања научног рада који је истовремено лиценциран под Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0), што омогућава другима да деле ту интелектуалну својину искључиво у научноистраживачке сврхе уз одговарајуће цитирање на аутора и часопис.
- Аутори имају права да деле своје радове у одговарајућим институционалним репозиторијумима, као и да их накнадно објављују прерађене и уз дораду, али уз обавезну потврду Књижевне историје и напомену о првом објављивању у овом часопису.
- Ауторима је дозвољено, чак се и подстичу да деле радове вирално (нпр. на друштвеним мрежама попут ResearchGate или Academia), што може довести до продуктивне размене научних информација, као и до веће видљивости и цититираности аутора и часописа. (Погледајте The Effect of Open Access).