War, Trauma and Hybrid Identities in Novels by Vladimir Tabašević, Lana Bastašić and Darko Cvijetić

  • Katarina Pantović Institute for Literature and Art, Belgrade
Keywords: Quietly flows Mississippi, Catch the rabbit, Why do you sleep on the floor, war, war experience, trauma, civil war in Yugoslavia, identity, narrative perspectives, language, postmemory

Abstract

In this paper we analyse the literary modelling of the war, e.g. war experience, as well as trauma on examples of novels Quietly flows Mississippi by Vladimir Tabašević (2015), Catch the rabbit by Lana Bastašić (2018) and Why do you sleep on the floor by Darko Cvijetić (2020). In these three novels, various narrative perspectives (children’s perspective, past-present perspective and multifocalisation) influence the impression and literary representations of the civil war in Yugoslavia (1991‒1995), as well as the psychological consequences of this experience by generating different traumas. The question of hybrid identity is motivated in a twofold manner: through the linguistic, national, ethical and emotional ambivalence of protagonists of the novels, and through the national background of these three authors. After the introduction, the methodological setting of the research and theoretical explications of terms trauma, identity, memory and postmemory, we interpret these aspects on various examples from the novels.

References

Bastašić, Lana. Uhvati zeca. Beograd: Kontrast, 2018.

Tabašević, Vladimir. Tiho teče Misisipi. Beograd: Laguna, 2017.

Cvijetić, Darko. Što na podu spavaš. Beograd: Književna radionica Rašić, 2020.

Avramović, Marko. „Kroćenje diskursa“. Letopis Matice srpske 499.3 (2017): 354‒357.

Živković, Miloš. „Ratne traume u savremenim srpskim romanima Kuća sećanja i zaborava Filipa Davida, Zabluda Svetog Sebastijana Vladimira Tabaševića i Pas i kontrabas Saše Ilića“. Philological Studies 18.1 (2020): 278‒300.

Pantović, Katarina. „Unutrašnje i spoljnje izgnanstvo u romanu Uhvati zeca Lane Bastašić“. Nasleđe 17.47 (2020): 273‒286.

Stakić, Nina. „Reč i scena u minutu neba. O inscenaciji Cvijetićevog romana Što na podu spavaš“. Kulturni centar Novog Sada. 27.20.2022. Link 1.12.2023.

Trebješanin, Žarko. Rečnik psihologije – peto, znatno dopunjeno i prošireno izdanje. Beograd: Agape knjiga, 2018.

Šijaković, Bogoljub. Kritika balkanističkog diskursa: prilog fenomenologiji „drugosti Balkana“. Beograd: Službeni glasnik, 2012.

Alloa, Emmanuel i Bayard, Pierre i Phay, Soko. “Figurations of Postmemory: An Introduction”. Journal of Literature and Trauma Studies 4.1‒2 (2015): 1‒12.

Assman, Aleida. „Kollektive Identität – Ethnie, Nation, Kultur“. Identitäten. Erinnerung, Geschichte, Identität. Ur. Assman, A. & Friese, H. Frankfurt am Main: Suhrkamp, 1998.

Bastašić, Lana. „Danas kada postajem vještica“. Danas, 6.11.2019. Link 20.11.2023.

Benjamin, Valter. “Pripovjedač. Razmatranja uz delo Nikolaja Ljeskova”. Estetički ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 166‒187.

Brodsky, Joseph. “The Condition We Call Exile”. 5.6.2009. Link c19. 22.10.2023.

Farrell, Kirby. Post-traumatic culture, Injury and Interpretation in the Nineties. Baltimore: John Hopkins University Press, 1998.

Freedman, Ralph. The lyrical novel: studies in Hermann Hesse, André Gide, and Virginia Woolf. Princeton: Princeton University Press, 1963.

Herš, Merijen. „Generacija postsećanja“. Polja. 56.469 (2011): 149‒168.

Hirsch, Marianne. “Family Pictures: Maus, Mourning, and Post-Memory”. Discourse, Special Issue: The Emotions, Gender, and the Politics of Subjectivity 15.2 (1992): 3‒29.

Kazaz, Enver. „Priče o traumi perfekta i prezenta u romanu. Kanonski i nekanonski roman u bosanskohercegovačkoj književnosti XX vijeka“. Časopis za književnu i umjetničku kritiku Novi izraz 6.21 (2003): 105‒116.

Kaplan, Ann. Trauma Culture: the Politics of Terror and Loss in Media and Literature. New Brunswick/New Jersey/London: Rutgers University Press, 2005.

Krstić, Tamara. „Minuti neba nad prazninom sveta“. Portal za književnost Glif, 8.2.2021. Link 3.12.2023.

Lukić, Jasmina. „Transnacionalni obrt, komparativna književnost i etika solidarnosti: transnacionalna književnost iz rodnog ugla“. Reč, 83.29 (2013): 369‒374.

Matešić, Marina i Slapšak, Svetlana. Rod i Balkan – porodnjavanje balkanizma. Zagreb: Durieux, 2017.

Nikolić, Nikola B. „Kako biti otporan na magnetizam pripadanja“. Vijesti 17.10.2020. Link 1.12.2023.

Noris, Dejvid A. Duhovi kruže Srbijom – književno predstavljanje istorije i rata. Beograd: Geopoetika, 2018.

Simić, Dijana. Poetik des Nirgendwo – Ansätze interkulturellen Migrationsliteraturen. Grazer Studien zur Slawistik, Band 7. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2015.

Svirčev, Žarka. „Putovanje na početak noći“. Polja, 64.515 (2019): 184‒186.

Schulte, Bernd. Die Dynamik des Interkulturellen in den postkolonialen Literaturen Englischer Sprache. Heidelberg: Universitätsverlag Winter, 1993.

Todorova, Maria. Imaginarni Balkan. Beograd: Čigoja, 1999.

Vasić, Bojan. „Dnevnik o Deniju“. Portal za književnost Glif, 18.4.2016. Link 20.11.2023.

Young, James. „Tekstura sjećanja“. Kultura pamćenja i historija. Prir. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006.

Published
2024-10-23
Section
The Heritage of Modernism